{"id":138,"date":"2026-09-25T09:12:45","date_gmt":"2026-09-25T09:12:45","guid":{"rendered":"https:\/\/www.fizika.unios.hr\/?page_id=138"},"modified":"2026-09-25T09:12:45","modified_gmt":"2026-09-25T09:12:45","slug":"opce-informacije-2","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/www.fizika.unios.hr\/index.php\/opce-informacije-2\/","title":{"rendered":"Op\u0107e informacije"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>SVEU\u010cILI\u0160NI DIPLOMSKI STUDIJ FIZIKE I INFORMATIKE<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Naziv studija: Diplomski studij FIZIKA I INFORMATIKA<br>Nositelj studija: Sveu\u010dili\u0161te Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku<br>Izvo\u0111a\u010d studija: Odjel za fiziku Sveu\u010dili\u0161ta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku<br>Trajanje studija: Dvije godine (4 semestra)<br>ECTS bodovi: Predlo\u017eeni diplomski studij predvi\u0111a minimalno 120 ECTS bodova<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>UVJETI UPISA NA STUDIJ<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Predlo\u017eeni diplomski studij Fizike i informatike izravno mogu upisati studenti sa zavr\u0161enim preddiplomskim studijem Fizike na Odjelu za fiziku Sveu\u010dili\u0161ta u Osijeku, kao i studenti sa zavr\u0161enim preddiplomskim studijem Fizike s ostalih hrvatskih sveu\u010dili\u0161ta uz polaganje razredbenog ispita i eventualnu razliku ispita.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>KOMPETENCIJE I ISHODI U\u010cENJA KOJE SE STJE\u010cU ZAVR\u0160ETKOM STUDIJA<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Zavr\u0161etkom predlo\u017eenog studijskog programa pristupnik \u0107e razviti kompetencije za:<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>STRU\u010cNE KOMPETENCIJE<\/strong><\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Analizu i izradu nastavnih planova i programa sukladno zahtjevima obrazovnog sustava.<\/li>\n\n\n\n<li>Primjenu didakti\u010dkih teorija i modela pou\u010davanja u planiranju, pripremi i izvedbi neposredne nastave.<\/li>\n\n\n\n<li>Primjenu pedago\u0161ko-psiholo\u0161kih vje\u0161tina za rad s djecom i mladima uklju\u010duju\u0107i popularizaciju prirodoslovlja i informatike.<\/li>\n\n\n\n<li>Primjenu osnovnih ra\u010dunarskih metoda programiranja i njihovu primjenu na rje\u0161avanje jednostavnih problema.<\/li>\n\n\n\n<li>Vje\u0161tinu prikaza i interpretacije i razmjene eksperimentalnih podataka putem informacijsko komunikacijske tehnologije.<\/li>\n\n\n\n<li>Primjenu osnovnih alata za multimedijsko predstavljanje dobivenih rezultata primjenom aktivnih metoda pou\u010davanja.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>OP\u0106E KOMPETENCIJE<\/strong><\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Aktivno kori\u0161tenje govornih i pisanih vje\u0161tina na materinjem i stranom jeziku.<\/li>\n\n\n\n<li>Potrebom za razvijanjem sposobnosti i umije\u0107a organiziranja i ure\u0111ivanja vlastitog u\u010denja u razli\u010ditim kontekstima \u2013 kod ku\u0107e, na poslu, u obrazovanju i stru\u010dnoj izobrazbi.<\/li>\n\n\n\n<li>Preuzimanje odgovornosti za u\u010dinkovito paniranje i vo\u0111enje projekta u svrhu razvijanja vje\u0161tina timskoga rada u obrazovnom procesu.<\/li>\n\n\n\n<li>Poznavanje i razumijevanje utjecaja fizike i informatike na razvoj znanosti, tehnologije i okoli\u0161a.<\/li>\n\n\n\n<li>Me\u0111uljudske i gra\u0111anske oblike pona\u0161anja za u\u010dinkovito i konstruktivno sudjelovanje u dru\u0161tvenom \u017eivotu i rje\u0161avanju problema kada je to potrebno.<\/li>\n\n\n\n<li>Poznavanje strukture i principa djelovanja razli\u010ditih fizi\u010dkih sustava i primjenu ste\u010denih znanja u analizi i prilagodbi kompleksnih prirodnih i dru\u0161tvenih sustava.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>ISHODI U\u010cENJA<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Zavr\u0161etkom predlo\u017eenog studijskog programa student \u0107e mo\u0107i (biti sposoban):<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Primjenjivati znanstvenu metodu i koncepte moderne fizike (atomska fizika, nuklearna fizika, fizika kondenzirane materije, kvantna mehanika) na rje\u0161avanje razli\u010ditih numeri\u010dkih i\/ili konceptualnih problema.<\/li>\n\n\n\n<li>Precizno izvoditi mjerenja, tabli\u010dno i grafi\u010dki prikazivati rezultate. Statisti\u010dki obra\u0111ivati i interpretirati i vrednovati rezultate u kontekstu primjene fizikalnih zakonitosti te evaluacije uzro\u010dno-posljedi\u010dnih veza sa zadanim sadr\u017eajima.<\/li>\n\n\n\n<li>Primjenjivati zakone kvantne fizike na aproksimativno rje\u0161avanje gibanja slo\u017eenih vi\u0161e\u010desti\u010dnih sustava.<\/li>\n\n\n\n<li>Objasniti osnovna fizikalna svojstva poluvodi\u010da, dioda i tranzistora i osnovnih tipova poja\u010dala. Analizirati jednostavne elektroni\u010dke krugove s osnovnim elektroni\u010dkim elementima i vrednovati rezultate dobivene rje\u0161avanjem zadataka.<\/li>\n\n\n\n<li>Ste\u010dena znanja o strukturama i principima djelovanja razli\u010ditih fizi\u010dkih sustava primijeniti u drugim podru\u010djima. Razumijevati povezanost kaoti\u010dnog pona\u0161anja fizikalnih sustava s drugim sustavima u prirodi i dru\u0161tvu.<\/li>\n\n\n\n<li>Objasniti interakciju\u00a0tvari s izvorima ioniziraju\u0107eg zra\u010denja.\u00a0Upotrebljavati\u00a0razli\u010dite\u00a0mjerne\u00a0ure\u0111aje\u00a0u svrhu mjerenja brzine doze i koncentracije aktivnosti ioniziraju\u0107eg zra\u010denja.\u00a0Evaluirati razli\u010dite pristupe i na\u010dela\u00a0za\u0161tite od zra\u010denja.<\/li>\n\n\n\n<li>Opisati i evaluirati osnovne pojmove statisti\u010dke\u00a0analize i obrade podatak\u00a0pomo\u0107u ra\u010dunala.<\/li>\n\n\n\n<li>Definirati pojam i podru\u010dje teorije informacije te sagledati teoriju informacije u interdisciplinarnom kontekstu. Opisati op\u0107i model komunikacijskog sustava i objasniti zna\u010denje odnos informacije i entropije.<\/li>\n\n\n\n<li>Prepoznati prednosti projektnog pristupa u rje\u0161avanju poslovnih problema u promjenjivom okru\u017eenju. Dizajnirati, pokrenuti, implementirati i evaluirati IKT projekte.<\/li>\n\n\n\n<li>Razlikovati umjetnu inteligenciju od prirodne. Koristiti se ekspertnim sustavima te agentima i multiagentskim inteligentnim sustavima. Koristiti se pravilima zaklju\u010divanja u neizravnoj logici. Koristiti se neuronskim mre\u017eama u dono\u0161enju odluka.<\/li>\n\n\n\n<li>Definirati osnovne pojmove iz psihologije odgoja i obrazovanja. Razlikovati faze razvoja pojedinca. Objasniti odnos procesa pou\u010davanja, pam\u0107enja i ishoda u\u010denja. Objasniti odnos izme\u0111u kognitivnog razvoja pojedinca, osobnosti i obrazovanja.<\/li>\n\n\n\n<li>Definirati osnovne pojmove iz razli\u010ditih teorija motivacije i emocija. Analizirati i odabrati postupke za motivaciju u\u010denika u nastavi. Opisati i kriti\u010dki analizirati razredne procese i odabrati prikladne na\u010dine upravljanja razredom.<\/li>\n\n\n\n<li>Obrazlo\u017eiti i analizirati strukturu i pro\u0161irenu djelatnost \u0161kole i nastave. Kriti\u010dki analizirati suvremenu pedago\u0161ku teoriju i povezati sa \u0161kolskom praksom. Analizirati odgojne probleme u radu s u\u010denicima s razli\u010ditim potrebama u nastavnoj praksi.<\/li>\n\n\n\n<li>Opisati didakti\u010dke teorije, pravce i modele. Analizirati nastavni program uva\u017eavaju\u0107i kurikularni pristup nastavi. Osmisliti nastavni sat primjenom suvremenih nastavnih strategija. Osmisliti i primijeniti razli\u010dite metode vrednovanja usvojenog znanja.<\/li>\n\n\n\n<li>Usvojiti i komentirati predmetne kurikulume fizike i informatike u O\u0160 i S\u0160. Koristiti i evaluirati literaturu za pripremu nastave. Navesti naj\u010de\u0161\u0107e u\u010deni\u010dke konceptualne pote\u0161ko\u0107e vezane uz usvajanje osnovnih koncepata, kao i na\u010dine njihovog uklanjanja.<\/li>\n\n\n\n<li>Primijeniti suvremene pristupe nastavi fizike i informatike i koristiti suvremene nastavne metode. Osmisliti, pripremiti i izvesti nastavni sat. Primijeniti posebne oblike odgojno-obrazovne djelatnosti za u\u010denike s posebnim potrebama.<\/li>\n\n\n\n<li>Definirati mjerljive ishode u\u010denja u nastavi fizike i informatike u skladu s predmetnim kurikulumima. Vrednovati izvedenu nastavu (samoanaliza). Primijeniti odgovaraju\u0107e metode pra\u0107enja i vrednovanja znanja i vje\u0161tina u\u010denika.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>MOGU\u0106NOST NASTAVKA STUDIJA<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Zavr\u0161etkom predlo\u017eenog studija, magistri struke mogu nastaviti doktorske studije iz fizike ili informatike\/ra\u010dunarstva u Hrvatskoj ili inozemstvu uz uvjete propisane odgovaraju\u0107im visokoobrazovnim institucijama.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>STRU\u010cNI ILI AKADEMSKI NAZIV KOJI SE STJE\u010cE ZAVR\u0160ETKOM STUDIJA<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Magistar\/magistra edukacije fizike i informatike<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>SVEU\u010cILI\u0160NI DIPLOMSKI STUDIJ FIZIKE I INFORMATIKE Naziv studija: Diplomski studij FIZIKA I INFORMATIKANositelj studija: Sveu\u010dili\u0161te Josipa Jurja Strossmayera u OsijekuIzvo\u0111a\u010d studija: Odjel za fiziku Sveu\u010dili\u0161ta Josipa Jurja Strossmayera u OsijekuTrajanje studija: Dvije godine (4 semestra)ECTS bodovi: Predlo\u017eeni diplomski studij predvi\u0111a minimalno 120 ECTS bodova UVJETI UPISA NA STUDIJ Predlo\u017eeni diplomski studij Fizike i informatike izravno [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"ocean_front_end_style_editor":"no","ocean_post_layout":"","ocean_both_sidebars_style":"","ocean_both_sidebars_content_width":0,"ocean_both_sidebars_sidebars_width":0,"ocean_sidebar":"","ocean_second_sidebar":"","ocean_disable_margins":"enable","ocean_add_body_class":"","ocean_shortcode_before_top_bar":"","ocean_shortcode_after_top_bar":"","ocean_shortcode_before_header":"","ocean_shortcode_after_header":"","ocean_has_shortcode":"","ocean_shortcode_after_title":"","ocean_shortcode_before_footer_widgets":"","ocean_shortcode_after_footer_widgets":"","ocean_shortcode_before_footer_bottom":"","ocean_shortcode_after_footer_bottom":"","ocean_display_top_bar":"default","ocean_display_header":"default","ocean_header_style":"","ocean_center_header_left_menu":"","ocean_custom_header_template":"","ocean_custom_logo":0,"ocean_custom_retina_logo":0,"ocean_custom_logo_max_width":0,"ocean_custom_logo_tablet_max_width":0,"ocean_custom_logo_mobile_max_width":0,"ocean_custom_logo_max_height":0,"ocean_custom_logo_tablet_max_height":0,"ocean_custom_logo_mobile_max_height":0,"ocean_header_custom_menu":"","ocean_menu_typo_font_family":"","ocean_menu_typo_font_subset":"","ocean_menu_typo_font_size":0,"ocean_menu_typo_font_size_tablet":0,"ocean_menu_typo_font_size_mobile":0,"ocean_menu_typo_font_size_unit":"px","ocean_menu_typo_font_weight":"","ocean_menu_typo_font_weight_tablet":"","ocean_menu_typo_font_weight_mobile":"","ocean_menu_typo_transform":"","ocean_menu_typo_transform_tablet":"","ocean_menu_typo_transform_mobile":"","ocean_menu_typo_line_height":0,"ocean_menu_typo_line_height_tablet":0,"ocean_menu_typo_line_height_mobile":0,"ocean_menu_typo_line_height_unit":"","ocean_menu_typo_spacing":0,"ocean_menu_typo_spacing_tablet":0,"ocean_menu_typo_spacing_mobile":0,"ocean_menu_typo_spacing_unit":"","ocean_menu_link_color":"","ocean_menu_link_color_hover":"","ocean_menu_link_color_active":"","ocean_menu_link_background":"","ocean_menu_link_hover_background":"","ocean_menu_link_active_background":"","ocean_menu_social_links_bg":"","ocean_menu_social_hover_links_bg":"","ocean_menu_social_links_color":"","ocean_menu_social_hover_links_color":"","ocean_disable_title":"default","ocean_disable_heading":"default","ocean_post_title":"","ocean_post_subheading":"","ocean_post_title_style":"","ocean_post_title_background_color":"","ocean_post_title_background":0,"ocean_post_title_bg_image_position":"","ocean_post_title_bg_image_attachment":"","ocean_post_title_bg_image_repeat":"","ocean_post_title_bg_image_size":"","ocean_post_title_height":0,"ocean_post_title_bg_overlay":0.5,"ocean_post_title_bg_overlay_color":"","ocean_disable_breadcrumbs":"default","ocean_breadcrumbs_color":"","ocean_breadcrumbs_separator_color":"","ocean_breadcrumbs_links_color":"","ocean_breadcrumbs_links_hover_color":"","ocean_display_footer_widgets":"default","ocean_display_footer_bottom":"default","ocean_custom_footer_template":"","footnotes":""},"class_list":["post-138","page","type-page","status-publish","hentry","entry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.fizika.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/138","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.fizika.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.fizika.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.fizika.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.fizika.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=138"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.fizika.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/138\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":139,"href":"https:\/\/www.fizika.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/138\/revisions\/139"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.fizika.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=138"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}