Nastavni program.

Naziv predmeta METODIKA NASTAVE INFORMATIKE
Kod I117
Vrsta Predavanja (30), Seminari (30), Auditorne vježbe (15)
Razina Osnovni predmet
Godina 2. Semestar 3.
ECTS 5
Nastavnik prof.dr.sc. Vanja Radolić;  mr. sc. Slavko Petrinšak
Cilj ili svrha kolegija Osposobiti studente za sustavno planiranje nastavnog procesa za neposredni rad s učenicima temeljen na kurikularnom pristupu i ishodima učenja
Preduvjeti za upis nema
Ishodi učenja Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:

  1. primijeniti stečena znanja iz pedagogije, didaktike i psihologije u planiranju nastavnog procesa
  2. izraditi predmetni kurikulum za predmet informatike u osnovnoj i srednjoj školi
  3. koristiti u nastavi hibridne modele  učenja i poučavanja
  4. analizirati postignuće učenika kroz evaluaciju i samoevaluaciju
Povezanost ishoda učenja, nastavnih metoda i ocjenjivanja
Nastavna aktivnost ECTS Ishod učenja Aktivnost

studenata

Metode procjenjivanja Bodovi
min max
Pohađanje predavanja 0,2 1-6 Prisutnost na nastavi Evidencija 0 5
Vježbe 0,8 Istraživanje na zadanu temu i izrada radnog materijala. Relevantnost prikupljenih podataka i popratnih medija. 20
Domaće

zadaće

1 1-6 Izlaganje seminara, diskusija Ocjena pisanog seminara (do 5 bodova) te ocjena usmenog izlaganja (do 5 bodova) 25
Provjera znanja

(kolokvij)

1, 1-6 Prikaz rezultata postavljenih zadatka Evaluacija (profesor, studenti) i samoevaluacija 0 25
Završni ispit 1 1-6 Ponavljanje gradiva

Izrada završnog rada

Izlaganje završnog rada

Usmeni ispit

0 25
Ukupno 4 0 100
Konzultacije prof.dr.sc. Vanja Radolić: srijeda, 10-12

mr. sc. Slavko Petrinšak: ponedjeljak,  10-12

Kompetencije koje se stječu Primjena didaktičkih teorija i modela poučavanja u nastavi, osposobljenost za analizu nastavnih planova i programa sukladno taksonomiji računalnog obrazovanja.
Sadržaj Uloga metodike u ostvarivanju postavljenih ciljeva i zadataka nastave informatike. Didaktičke teorije (Klafki, Schulz, Winkel, Frank, Moller, Klingberg) i njihova primjena u pripremi, organizaciji i analizi nastavnog sata.  Modeli podučavanja (konstruktivistički, generički, radno – usmjereni, otvoreni, iskustveni, praktični, otkrivajući, analogijski). Centralno i lokalno razvijeni kurikulumi. Udžbenici.

Teorije škole s osvrtom na aktualne reforme školskog sustava.

Taksonomija računalnog obrazovanja prema ACM-u i IEEE-u. Principi izbora i rasporeda nastavne građe s analizom nastavnih planova i programa za određeni stupanj obrazovanja. Alati za prezentacije. Poteškoće kod učenja informatičkih sadržaja i njihovo prevladavanje. Metode kojima se provjerava stupanj stečenog znanja i prati napredak učenika. Nastava pojedinih područja iz informatike u osnovnoj i srednjoj školi. Metodika proceduralnih i objektnih programskih jezika. Metodika programskih paketa. Principi istraživanja u informatičkom obrazovanju.

Preporučena literatura ·         Gudjons, H., Teske, R., Winkel, R. (ed) Didaktičke teorije, Zagreb, Educa, 1992

·         Tucker, A. (Ed) A model curriculum for K-12 ,Computer Science: Report…, 2002

·         Jensen, Eric: Super-nastava, Educa, Zagreb, 2003.

·         Ljubice Bakic-Tomić Lj., Dumančića M., “Odabrana poglavlja iz metodike nastave informatike”, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,2012, Zagreb

·         Udžbenička građa za osnovnu i srednju školu.

Dopunska literatura ·         Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa: Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje, Zagreb, 2011.

·         Marsh, C. J., Kurikulum: temeljni pojmovi, Zagreb, Educa , 1994

·         Tillman, K. J. (ed) Teorije škole, Zagreb, Educa, 1994

·         Internet izvori. Odabrani članci.

Oblici provođenja nastave Predavanja, seminari i vježbe odvijat će se istovremeno. Na osnovu predavanja i vježbi studenti izrađuju seminare, u okviru vježbi studenti će samostalno izrađivati zadatke. Svako predavanje će pratiti vježbe koje će raditi svi studenti. Domaće zadaće – pokrivaju cijelo gradivo kolegija.
Način provjere znanja i polaganja ispita Svaki student dobiva završni seminar koji mora dovršiti do zadanog datuma te ga prezentirati 10 -minutnim predavanjem. Izrađen završni seminar te napravljeno 80% zadataka (tijekom praktikuma bez zaostataka) je uvjet za potpis iz kolegija. Ocijeni pored navedenih obaveza doprinosi aktivnost studenta rješavanjem zadataka vezanih uz određena predavanja. Završni seminar ocijenjen s ocjenom 3 ili većom uz ocjene izvršenih zadataka vrednuje se kao položeni ispit.

Ako student nije zadovoljan ocjenom, može pristupiti pismenom i usmenom dijelu ispita. Ukoliko student nije zadovoljio postavljene kriterije dužan je uz predane zadatke pristupiti pismenom i usmenom dijelu ispita.

Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima Hrvatski / Engleski
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i/ili modula Provođenja anonimne anketa nakon održane cjeline ( promišljanje nastavnika  o izmjenama i dopunama pojedinih segmenata nastave u svrhu unapređenja kvalitete neposrednog rada sa studentima).

 

Jedinstvena Sveučilišna studentska anketa kojom studenti procjenjuju svoje zadovoljstvo kvalitetom nastave nastavnika i asistenata na svakom pojedinom kolegiju, te izvedbu kolegija u cjelini (anketa je dobro polazište za samo evaluaciju rada nastavnika i asistenata tijekom cijele akademske godine).

Back to Top