Laboratorij za niske radioaktivnosti.

Laboratorij za niske radioaktivnosti

Voditelj grupe: Izv.prof.dr.sc. Vanja Radolić

Članovi grupe:

  • Izv. prof.dr.sc. Branko Vuković
  • Doc.dr.sc. Marina Poje Sovilj
  • Doc.dr.sc. Denis Stanić
  • Igor Miklavčić, pred.
  • Hrvoje Miloloža, viši laborant

Misija:

Smanjiti izloženost prirodno prisutnom ionizirajućem zračenju i osvijestiti javnost o rizicima, te mogućnostima i načinima zaštite od ionizirajućeg zračenja.

Područje istraživanja:

Istraživanja prirodne radioaktivnosti u okolišu koja potječe od radona i njegovih kratkoživućih potomaka kontinuirano se provode u kućama, školama i vrtićima na području svih županija RH. Cilj ovih istraživanja je odrediti srednju godišnju dozu koju djeca i djelatnici prime u spomenutim ustanovama te u slučaju povišenih vrijednosti predložiti mjere za njeno smanjivanje. Nove mjerne točke (lokacije) ujedno služe za izradu radonskog zemljovida RH, a podaci se koriste i za ažuriranje atlasa prirodnog zračenja u EU. Mjere se radon u tlu i permeabilnost tla te se konstruira geogeni radonski potencijal prostora. Multivarijantnom analizom i ostalim statističkim alatima dobiveni podaci se koreliraju s geološkim i klimatološkim karakteristikama područja prilikom izrade i analize odgovarajućih zemljovida. Mjere se koncentracije radona u vodi gradskih vodovoda i računaju se doze koju stanovništvo primi pijenjem te vode. Tijekom speleoloških istraživanja, mjere se koncentracije radona u špiljama, a za izabrane špilje s turističkom ponudom dizajnira se i provodi monitoring radona u njima. Nastavljaju se i kontinuirana mjerenja radona u tlu s ciljem korelacije uočenih anomalija sa seizmičkom aktivnošću.
U sljedećem petogodišnjem razdoblju planiran je nastavak istraživanja neutronskog zračenja prirodno prisutnog u okolišu (na zrakoplovnim visinama), ali i umjetno stvorenih na linearnim akceleratorima elektrona prilikom radioterapijskog liječenja u bolnicama. Izlaganje detektora prirodno stvorenom neutronskom zračenju od posebnog je interesa na zrakoplovnim visinama, jer polovica ukupne godišnje doze profesionalno izloženih osoba – pilota i kabinskog osoblja – pripada neutronskom zračenju. U navedenom je razdoblju planirano izlaganje neutronskih detektora na nizu međunarodnih letova. S ciljem što bolje radiološke zaštite medicinskog osoblja i smanjenje rizika sekundarnih malignih oboljenja pacijenata, potrebno je dobro poznavanje energija fotoneutronskog snopa, kao i geometrije prostora akceleratorskog bunkera. U tu svrhu, uz eksperimentalna mjerenja i razvijeni Monte Carlo fizikalni model simulacije toka zračenja iz akceleratorske glave te njegovu interakciju s materijalom zaštitnog bunkera akceleratora, nastavljamo s kontinuiranim mjerenjima. Poligon za eksperimentalna mjerenja i računalnu simulaciju je akcelerator Siemens Oncor 18 MV u KBC Osijek, kao i njegov zaštitni bunker. Upravo konstrukcija bunkera predstavlja veliki problem u Republici Hrvatskoj jer nisu građeni isključivo u tu svrhu i uglavnom su rezultat prenamijene prostora, te su kao takvi s radiološke točke gledišta manjkavi i mogu imati važan utjecaj na ukupno ozračivanje profesionalno izloženog medicinskog osoblja.

Back to Top